pills whiteOd 18. do 19. listopada održan međunarodni kongres zdravstva u Padovi

U Padovi, na jednom od najstarijih sveučilišta u Europi održan je međunarodni kongres zdravstva pod naslovom: “Kamo ide medicina? Između globalizacije, održivosti i poosobljenja liječenja”. Organizirala ga je udruga “Medicina, dijalog, zajedništvo” uz sudjelovanje oko 250 liječnika, medicinskih sestara i tehničara, socijalnih radnika i državnih službenika iz područja organizacije zdravstvene službe, iz 19 zemalja svijeta.

U samom naslovu kongresa izrečena je srž djelovanja i rada u zdravstvu.

Enormni razvoj tehnologije i biotehnologije primijenjene u zdravstvu doveo je do nezamislivog razvoja dijagnostike i terapije, sve sofisticiranije i skuplje. Istovremeno veliki dijelovi čovječanstva boluju i umiru od uzroka koji se mogu apsolutno predvidjeti i spriječiti. A i najbogatije države imaju ograničenja u javnom zdravstvu i propituju zdravstvene sustave koji su sve skuplji i često birokratizirani i depersonalizirani. Organizaciju zdravstvenih sustava prvenstveno karakteriziraju kriteriji efikasnosti i korisnosti.

Važna posljedica svega je velika teškoća za zdravstvene radnike u stvaranju odnosa sa pacijentima. I možda je najhitniji izazov, posvuda u svijetu, u povezivanju održivosti i socijalne pravednosti, gdje je zdravlje čovjeka osnovna etika u središtu zdravstvenog sustava.

Svjesni smo globalizacijskih procesa u mnogim životnim područjima, pa tako i u zdravstvu. Učinci razvoja tehnologije su izvanredni, jedino je pitanje koliko je moguća primjena svih znanja u različito organiziranim zdravstvenim sustavima. Na kongresu su predstavljena iskustva jedne od najrazvijenijih zemalja- Norveške, zatim Italije, Brazila, Australije ali i Alžira i Kameruna.

Ovisno o socijalnom blagostanju razvijaju se sustavi zdravstva, planirani od liječnika, financijskih organizacija u zdravstvu, pa do same države kao na primjeru Alžira gdje se uz velika ograničenja, kako zbog materijalnih ali i ljudskih resursa, nastoji pružiti većini zdravstvena skrb. Drugi je primjer Fontem u Kamerunu gdje mnogi volonteri rade, uz druga društvena područja, i na polju medicine, gdje se vidi učinak u razvoju telemedicine kojom je poboljšano zdravlje majki i djece.

I druge brojke govore o globalizaciji: 1,5 milijardi ljudi svake godine prelazi državne granice – što to znači za zdravlje?; 1,2 milijarde ljudi živi ispod granice siromaštva od 1,25 USD na dan; stanovništvo svijeta će sa 7,2 milijarde 2012. porasti na 9,6 milijardi 2050., uz veći broj starijih osoba nego mlađih od 18 godina.

Izdvajanje za zdravstvo u većini država pada po udjelu u BDP, a troškovi u zdravstvu strahovito rastu. Kako održati takvo stanje? Kao primjer ovdje je navedena i Obamina reforma zdravstva u SAD-u koja će se početi primjenjivati od 1.1.2014.

I naposljetku, uz sve ove tehnologije, etičke i društvene konflikte, upitni su i odnosi u zdravstvu. Izneseni su mnogi primjeri izrazitog entuzijazma na mnogim krajevima svijeta koji potvrđuju da je uz svu depersonalizaciju ipak moguće naći vrijeme za pacijenta.

Poosobljenje liječenja zahtijeva znanje, vrijeme i volju. Nije to gubitak vremena, a takav razvoj medicine dovest će do novih- evanđeoskih odnosa između svih sudionika u zdravstvenom sustavu, liječnika i pacijenata, liječnika međusobno, među institucijama, a također i s onima koji vode sustave zdravstva, javne i privatne.

Gdje smo mi?

Rekao bih da smo također jako napredni u znanju i organizaciji sustava u zdravstvu, u brizi za pojedinca. Izdvajanja za zdravstvo su sve manja i to će se sigurno osjetiti u budućnosti.

Ne mogu preskočiti niti trenutnu situaciju sa štrajkom bolničkih liječnika, nezadovoljnih svojim tretmanom i sustavom plaćanja rada koji moraju obaviti jer sustav mora raditi na dobrobit društva. Primarnoj zaštiti je djelomično promijenjen način plaćanja (po DTP postupku a ne samo glavarina), pa je stanje nešto bolje nego prije. A sustav bolničke zaštite je uvijek u deficitu po svojoj prirodi rada.

Oni koji vode sustave zdravstva rade osnovnu grešku jer misle da će probleme sami riješiti, ne žele čuti i ne uvažavaju druga mišljenja, pogotovo liječnika koji su svjesni situacije. Istovremeno se oporbene stranke ne žele angažirati (ne dopuštaju im!!) u rješavanju problema, iako će moguća rješenja bitno pogoditi cijelo društvo u narednim godinama. Osobno nisam bio nikada pozvan sudjelovati u razgovorima kakva bi trebala biti medicina u Hrvatskoj.

Svatko u svojoj sredini može stvoriti odnose koji svoju bit imaju u evanđeoskom uzoru- Isusu. Onom koji nas osobno mijenja ali i poziva na zajedništvo u radu u zdravstvu, tako važnom u ljudskoj zajednici.

A sve je jednostavno. Kaže sociologinja Vera Araujo: Dijalog je život, ne riječi, dogovori, podnošenje drugoga…

A taj dijalog-život uvijek nas potiče na nova djela koja mijenjaju i posvećuju područje zdravstva.

 

logo_medicina i dijalog MDC – Medicina Dijalog Zajedništvo

Nakon raznih inicijativa koje su se godinama poduzimale u najrazličitijim sredinama, unutar razvijenijih i manje razvijenih zdravstvenih sustava, godine 2003. liječnici i drugi stručnjaci biomedicinskih znanosti, raznih profila, obrazovnih smjerova i kulturne pozadine, osjetili su potrebu da se osnuje interdisciplinarna i interkulturalna udruga MDC – Medicina Dijalog Zajedništvo.

Udruga želi pridonijeti razvoju medicinske antropologije nadahnute načelima sadržanima u duhovnosti jedinstva Pokreta fokolara, i u toj perspektivi redefinirati smisao ljudskoga života, njegovo dostojanstvo, vrijednost osobe, odnos između zdravlja i bolesti kako u osobnoj tako i u društvenoj dimenziji. Želi dati svoj doprinos znanstvenom humanizmu koji će promicati koncepciju znanosti i medicine temeljenu na stalnom poštovanju osobe, njezinog dostojanstva i cjelovitosti, njezine tjelesnosti, njezina duha i kulture; medicine koja će voditi sveobuhvatan dijalog, gdje će svi biti aktivni subjekti – zdravstveni djelatnici i bolesnici; dijalog u kojem će se znati slušati, shvaćati, cijeniti, poštovati mišljenje drugoga sve dotle da se stigne do zajedništva, do uzajamnog obogaćenja.

Udruga promiče razmjenu iskustava ostvarenih na međunarodnoj razini, na stručnom području, organizira skupove i seminare, bavi se izdavačkom djelatnošću, te poduzima različite kulturne inicijative, na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, samostalno ili u suradnji s drugim organizacijama i tijelima koji se nadahnjuju na ovoj antropološkoj viziji.

(www.mdc-net.org)

Print Friendly