1235981462-36-50Prva značajka Ekonomije zajedništva je da se ona najčešće obraća poduzećima koja su po uobičajenoj klasifikaciji (što je vrlo upitno) nazvana profitna, budući da je njihov pravni oblik zamišljen za privatno prisvajanje dobiti poduzeća. Premda su značajna, malo je neprofitnih poduzeća koja prihvaćaju projekt ekonomije zajedništva (među njima je konzorcij Tassano u Sestri Levante kod Genove, Italija). Kada je Chiara Lubich 1991. pokrenula projekt, ona nije predložila osnivanje zaklada, karitativnih ili dobrotvornih organizacija, kao što se to možda moglo očekivati. Ona je od početka govorila o poduzećima koja su neuobičajeno sredstvo za rješavanje pitanja solidarnosti.

Zajedništvo se očituje u konkretnoj tvrtki koja, barem za sada, nema drugačiju pravnu formu od već postojećih (korporacija, partnerstvo, pojedinačna tvrtka, zadruga…). Ono prožima uobičajenu gospodarsku organizaciju i stvara se iznutra. Očituje se u nastojanju da se u svakodnevici poslovanja poduzeća živi s većom pažnjom i osjetljivošću. Često je riječ o nijansama, no upravo one tvore kvalitetu i identitet poduzeća Ekonomije zajedništva.

Time nipošto ne želim isključiti mogućnost da projekt Ekonomije zajedništva u budućnosti generira poduzetničke forme drugačije od postojećih. Štoviše, to je poželjno, kao što ću obrazložiti u nastavku, a tako je bilo primjerice u pokretu zadrugarstva. Nešto se novo već događa nastankom poduzetničkih zona. Poduzetničke se zone konfiguriraju kao originalna i važna proizvodna forma: to nije samo klasična skupina poduzeća, niti obična industrijska četvrt (tj. ona područja gdje je prisutna samo jedna industrijska grana, koja dovodi do razvoja mnogih malih poduzeća iste djelatnosti), iako društvena kultura koja tamo vlada ima ključnu ulogu, slično kao u tradicionalnim industrijskim četvrtima. Razvoj poduzetničkih zona bit će nova etapa Ekonomije zajedništva, bit će to izlazak projekta u javni život i kvalitativan skok na organizacijsko-institucijskoj razini.

polo-spartacoU Brazilu već nekoliko godina djeluje poduzetnička zona Spartaco (blizu Sao Paula), sa sedam poduzeća. Ekonomija zajedništva je vitalna i u stalnom razvoju, zahvaljujući vodećoj ulozi te poduzetničke zone. Izvjesno je da će fizionomija i razvoj Ekonomije zajedništva sljedećih godina ovisiti o fizionomiji i razvoju poduzetničkih zona.

Život zajedništva očituje se potom u zajedništvu dobiti, u skladu s tri cilja, što je najočitiji vid življenja zajedništva u tim poduzećima. No još od samih početaka nastanka projekta bilo je jasno da je zajedništvo mnogo zahtjevnije od dijeljenja dobiti. Doista, dobit je  samo jedan vid bogatstva i dodane vrijednosti (zdravog) poduzeća, i to sigurno ne najvažniji. U jednome od prvih komentara na projekt čitamo: “Od ekonomskih učinaka koji nastaju djelovanjem nekog poduzeća, profit je samo vrh ledenog brijega, onaj koji proizlazi iz računovodstvenog sustava. Veći dio ledenog brijega, tj. velik broj stavki prihoda i rashoda, u ispravnom socijalnom vrednovanju provedene aktivnosti, nije manje važan od visine salda. Zapravo, osim raspodjele dobiti dioničarima, poduzeće može razdijeliti bogatstvo na mnoge druge načine, a to obično i čini. Može to učiniti – a često i čini, iako u različitoj mjeri, ovisno o slučaju – nudeći dobre mogućnosti zapošljavanja, nudeći dobru kvalitetu i cijenu prodanih proizvoda, ili dobre prilike za plasman proizvoda dobavljača.”

Zajedništvo dobiti konačni je izraz života u zajedništvu koji obuhvaća cijeli život poduzeća. Godine 1997. izrađena je neka vrsta manifesta o “stilu života poduzeća” obilježenog kulturom zajedništva: odrednice za upravljanje poduzećem ekonomije zajedništva koje objašnjavaju posljedice življenog zajedništva u različitim područjima života poduzeća: od odnosa prema porezu (obilježenog potpunom legalnošću), preko odnosa prema konkurentima, kupcima i dobavljačima, do brige za okoliš i sklada u sjedištima i drugim prostorima poduzeća. Upravo se na tim bojištima vidi koliko je neko poduzeće zaista poduzeće zajedništva!

 

(Iz knjige Luigino Bruni, Ekonomija zajedništva – novi pojmovi u ekonomiji)

Print Friendly